Iako komplementarne i alternativne metode liječenja multiple skleroze neće izliječiti bolest, postoje dokazi da su neke od njih korisne kada se koriste uz redoviti tretman
Važno je znati što može pomoći, a što štetiti
Općenito ove metode mogu se definirati kao terapije i discipline povezane sa zdravljem koje se ne smatraju dijelom glavne medicinske skrbi.
Dok se komplementarne metode liječenja koriste u kombinaciji s modernom medicinom, alternativne metode isključuju konvencionalno liječenje. Isti tretmani mogu se koristiti kao alternativne ili komplementarne terapije.
Najbolji je svakako integrativan pristup, koji istodobno primjenjuje metode konvencionalne i nekonvencionalne (alternativne) medicine. Integrativna medicina je pristup zdravstvenoj skrbi usmjeren na pacijenta kao cjelovitu osobu i kombinira terapije koje su utemeljene i na dokazima i na iskustvu (praktičnom iskustvu iz stvarnog svijeta). Koristi niz disciplina, uključujući alternativnu medicinu i konvencionalnu medicinu.
Uzimajući u obzir rizik i dobrobit svake pojedine metode nailazimo na širok raspon. Tako, primjerice, akupunktura, brusnica, vitamin D, tai chi i joga imaju nizak rizik i veliku mogućnost pozitivnih učinaka. S druge strane, terapije poput stimulacije imunosnog sustava, upotrebe pčelinjeg otrova i hiperbarične oksigenacije najčešće nisu dovoljno ispitane, niti učinkovite, a neke mogu biti i potencijalno štetne za bolesnika.
Budući da primjena metoda komplementarne i alternativne medicine može utjecati na konvencionalnu terapiju MS-a, liječnici bi trebali imati na dokazima zasnovane informacije o njihovu učinku i spoznaje o rizicima i koristima pojedinih metoda. To je važno zbog usmjeravanja pacijenta od onih neučinkovitih i potencijalno štetnih prema onima niskoga rizika i mogućega povoljnog učinka.
Iako ove terapije neće izliječiti bolest, postoje dokazi da su neke od njih korisne kada se koriste uz redoviti tretman. Za druge, znanost nije tako jasna. Kad se odluči isprobati nešto novo, važno je znati što bi moglo pomoći, a što štetiti.
Najbolje je da se oboljeli pridržava usvojenog plana liječenja i razgovara sa svojim liječnikom prije nego započne bilo kakvu novu terapiju.
U nastavku slijedi pregled metoda komplementarne i alternativne medicine važnih za liječenje bolesnika s multiplom sklerozom.
Akupunktura i kineska biljna medicina
Akupunktura se može primjenjivati samostalno, u kombinaciji s modernom medicinom ili kao pomoćna terapija. Vrlo je uspješna u liječenju kroničnih bolova, te smanjuje potrebu za uzimanjem lijekova, a iznimno je djelotvorna na komplikacije nakon operacija, kemoterapije i zračenja.
Kliničke studije o učinkovitosti akupunkture u terapiji simptoma kod oboljelih od MS-a prilično su ograničene, i ne mogu dati konačne informacije. Međutim, u nekim stanjima akupunktura ublažava simptome boli, posebno bolne spazme, mučninu i nagon na povraćanje.
Ako akupunkturu izvodi dobro obučen liječnik, ona se vrlo dobro podnosi.
Za kinesku biljnu medicinu nisu provedena stroga, kontrolirana ispitivanja. Nasuprot akupunkturi, mnoge kineske biljke (azijski ginseng, astragalus, maitake gljive, reishi gljive) potiču aktivaciju imunosnog sustava (što predstavlja teoretski rizik za pogoršanje MS-a) ili imaju suprotan učinak na imunomodulatorno ili imunosupresivno djelovanje lijekova konvencionalne medicine.
Preporuka je da se akupunktura bez bojazni može primjenjivati u bolesnika s MS-om, jer je neškodljiva i učinkovita, dok je terapija kineskim biljkama rizična i nepoznate djelotvornosti.
Terapija pčelinjim otrovom (apiterapija)
Sam tretman nije medicinski detaljno ispitan, iako se već koristio kod pacijenata koji pate od artritisa. U dosad najkvalitetnijem kliničkom istraživanju terapije pčelinjim otrovom u bolesnika s MS-om (randomizirana križna studija provedena na 26 bolesnika s relapsno remitirajućom ili sekundarno progresivnom MS-om) nije dokazana učinkovitost u odnosu na aktivnost mjerenu magnetnom rezonancijom, učestalost napadaja, neurološke ispade, umor i sveukupnu kvalitetu života.
Terapija pčelinjim otrovom općenito se dobro podnosi, a anafilaksija (teška alergijska reakcija) na ubod pčele rijetko se javlja.
Ubode pčele oko oka, za koje se smatra da olakšavaju očne simptome MS-a, valja izbjegavati jer mogu uzrokovati upalu očnog živca (optički neuritis).
Ukratko, terapija pčelinjim otrovom je općenito sigurna metoda, ali bez dokazana terapijskog učinka u oboljelih od multiple skleroze.