Svjetski dan multiple skleroze, koji se svake godine obilježava 30. svibnja, zasigurno je najbolje vrijeme za progovaranje o bolesti koja započinje čak i 10 godina prije prve kliničke manifestacije, a čija se pojavnost nažalost sve češće uočava i u dječjoj/pedijatrijskoj populaciji.
Za mišljenje o Multipli sklerozi ili skraćeno MS-u, kroničnoj, imunološki posredovanoj demijelinizacijskoj bolesti središnjeg živčanog sustava, odnosno najčešćoj netraumatskoj bolesti mladih odraslih osoba koja dovodi do invalidnosti upitali smo prof. dr. sc. Maria Habeka, dr. med, specijalista neurologa, koji je cijeli svoj profesionalni vijek posvetio proučavanju najpametnijeg organa u našem tijelu, mozga i liječenju pacijenata s ovom bolesti.
„MS je bolest koja je s epidemiološke strane vrlo dobro istražena, a razlike u incidenciji i prevalenciji MS-a u različitim dijelovima svijeta mogu se pripisati genetskim čimbenicima, međuigri između genetskih i okolišnih čimbenika te socioekonomskim čimbenicima, od kojih je jedan od važnijih dostupnost medicinske skrbi. Navedena epidemiološka istraživanja su pokazala kako procijenjena stopa prevalencije unatrag posljednja tri desetljeća u Europi iznosi 83 na 100 000 stanovnika, s većom prevalencijom u sjevernim zemljama. Unutar toga važno je naglasiti omjer ženskih prema muškim bolesnicima koji iznosi 2 : 1. Procijenjena godišnja incidencija MS-a u Europi iznosi 4.3 na 100000 stanovnika.
Posljednji dostupni podaci za Republiku Hrvatsku za 2015. godinu govore o prevalenciji od 145 bolesnika na 100 000 stanovnika, uz omjer ženskih prema muškim bolesnicima od 2.5 : 1. Novija istraživanja ukazuju na porast prevalencije MS-a, osobito u žena. Razlog tome može ležati u razlikama u spolnim hormonima između žena i muškaraca kao i razlikama u pretilosti, razinama vitamina D, pristupu zdravstvenoj skrbi te stopama pušenja.“
Kako prepoznati MS?
Multipla skleroza najvjerojatnije počinje i 10 godina prije prve kliničke manifestacije te ju karakteriziraju simptomi poput anksioznosti i depresije, umora i boli te poremećaja mokrenja i stolice. Navedeni simptomi vrlo se često nalaze i u općoj populaciji, ali se rijetko dovode u vezu s MS-om.
Početak bolesti označava pojava prvog kliničkog simptoma – klinički izoliranog simptoma (CIS-a). CIS je prva klinička prezentacija (simptom ili znak) koja nastaje kao posljedica upalnog demijelinizacijskog poremećaja središnjeg živčanog sustava i prvi je simptom u gotovo 85 % bolesnika MS-om. Manifestira se kao: optički neuritis (obilježen gubitkom vida, nemogućnošću razlikovanja boja te bolovima tijekom pokretanja oka), zatim kao inkompletni transverzni mijelitis kojeg karakterizira gubitak motorike, osjeta i autonomne funkcije ispod razine oštećenja te kroz simptome od strane moždanog debla i maloga mozga kao što su dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica.
Koji je vodeći uzročnik MS?
Glavni uzrok multiple skleroze je infekcija Epstein Bar virusom (EBV) koja rizik za ovu bolest povećava više od 30 puta. Od ostalih rizičnih, okolišnih čimbenika prof. dr. sc. Mario Habek ističe vitamin D čemu u prilog idu i provedena epidemiološka istraživanja koja jasno pokazuju da je incidencija multiple skleroze puno viša u sjevernim zemljama. Osim toga, dokazano je da je visoka serumska razina vitamina D povezana sa smanjenim rizikom od razvoja multiple skleroze. Ne manje važno, pušenje i pretilost također se povezuju s povišenim rizikom od nastanka MS-a.
Cijeli članak pročitajte na: https://dubrovnikinsider.hr/multipla-skleroza-znamo-li-dovoljno-o-najcescoj-netraumatskoj-bolesti-mladih-odraslih-osoba-koja-dovodi-do-invalidnosti/
