RADNA TERAPIJA- BITAN FAKTOR U LIJEČENJU, REHABILITACIJI I SOCIJALNOJ INKLUZIJI S obzirom da se premalo zna, priča i provodi, vodili smo ugodan i poučan razgovor sa našom Petrom Stanišak bacc.therap.occup. , izvoditeljicom radne terapije u Društvu multiple skleroze Zagrebačke županije.Namjera nam je bila da na što jednostavniji način približimo radnu terapiju svim oboljelima kako i njihovim obiteljima.Radna terapija zastupa jedno vrlo široko i važno mjesto u poboljšanju svakodnevnih aktivosti u životima oboljelih, stoga preporučamo da pročitate ovaj interesantan razgovor.
Možete li nam malo objasniti što je točno radna terapija i kod kojih problema ili oboljenja ju je potrebno i poželjno provoditi? Radna terapija je zdravstvena djelatnost koja obuhvaća postupke u liječenju fizičkih i psihičkih stanja kroz specifične aktivnosti sa svrhom postizanja njihove najviše razine funkcioni neovisnosti u svim aspektima života. Provodi se kod osoba čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti smanjene zbog različitih uzroka; oštećenja koja nastaju za vrijeme trudnoće i nakon nje(perinatalno i postnatalno-Downov sindrom, cerebralna paraliza, različiti poremećaji ponašanja),zbog ozljeda tijekom života(TOM,kraniocerebralne ozljede),bolesti(multipla skleroza,CVI,mijastenija gravis), zbog starenja(Alzheimer).Područja rada radnog terapeuta su iznimno široke i uključuju rad s djecom od najranije dojenačke dobi do duboke starosti.
Koje sve funkcije možemo poboljšati radnom terapijom? Radni terapeut procjenjuje:
- Aktivnosti svakodnevnog života(aktivnosti.samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena)
- Okolinu(fizičku, socijalnu i kulturološku) te sposobnosti koje su potrebne za izvođenje aktivnosti(motoričke,neuromišićne,senzoriče,perceptivne,kognitivne,psihosocijalne).
- Ovisno o dijagnozi i poteškoćama koje su prisutne radni terapeut usmjerava svoju intervenciju i ciljeve.
- Primjer: kod osobe koja boluje od MS-a(ovisno o području mozga, gdje su prisutne lezije i poteškoćama koje se javljaju zbog istih)radno terapijska intervencija može biti usmjerena na razvoj senzomotoričkih, kognitivnih i psihosocijalnih vještina.
Prilagodbu stambenog i radnog prostora, prilagodbu aktivnosti, edukaciju osobe o korištenju raznih pomagala, edukaciju obitelji.
Na koje se sve načine može provodit radna terapija ?
Radna terapija se provodi individualno i grupno.
- Individualni pristup bazira se na provođenju određenih aktivnostima sa kojima osoba ima problema(najčešće iz područja samozbrinjavanja).
- Grupni rad potiče razvoj psihosocijalnih vještina, ali je jako izazovan jer treba pronaći aktivnosti koje će svim članovima grupe biti smislene.
- Prema mogućnostima i potrebama pacijenata radno okupacijske aktivnosti obuhvaćaju kreativne i edukativne grupe, provođenje aktivnosti svakodnevnog života, trening socijalnih i komunikacijskih vještina.
- Kreativne radionice su također dio radno terapijske intervencije u kojima se provode aktivnosti iz područja slobodnog vremena kroz grupni rad.
- Važno je napomenuti da kreativne radionice potiču razvoj raznih vještina, uče osobe o svojim mogućnostima i slabostima, daju uvid radnom terapeutu o prisutnim poteškoćama tijekom izvođenja aktivnosti. Svrha je razvoj psihičkih i fizičkih efekata u vrijeme kada je niska motivacija i samopouzdanje (ne stvaranje umjetnika).
Ima li provođenje radne terapije utjecaja i na psihičko stanje čovjeka ili se bazira isključivo na fizičko poboljšanje?
Radnom terapijom se poboljšava psihičko i fizičko stanje. Jedna od uloga terapeuta je da radi na promjeni „loše“ slike o sebi, da pomaže u promijeni pacijentovih stavova, vrijednosti, vještina, te da ga nauči živjeti nakon ili uz oboljenje.
Tko sve provodi radnu terapiju?
Radnu terapiju provodi isključivo radni terapeut; osoba koja je završila preddiplomski stručni studij radne terapije u trajanju od 3.g.i posjeduje važeću licencu.
Mislite li da je radna terapija premalo zastupljena u liječenju i rehabilitaciji oboljelih od multiple skleroze i srodnih oboljenja?
Nažalost,radna terapija je premalo zastupljena kod nas u Hrvatskoj u liječenju i rehabilitaciji bilo koje bolesti. Tome u prilog govori broj zaposlenih radnih terapeuta; prema dostupnim podatcima iz 2018.g.broj radnih terapeuta na 100 000 stanovnika u Hrvatskoj bio je 11.6 (dok je u Švedskoj 120.06,Belgiji 95,16).
Zbog čega je to tako?
Često radni terapeuti nisu prepoznati u okviru rehabilitacijskog tima. Postoje srodna zanimanja kao što je npr. edukacijski rehabilitator, pa se često oni zapošljavaju na mjestima koja su predviđena za radnog terapeuta. Zapošljavanje needuciranog kadra nije dobro. Nažalost neke ustanove imaju čak zaposlene umjetnike za provođenje kreativnih radionica na mjestu radnih terapeuta.
Što mislite kako bismo to mogli promijeniti?
Mogli bismo promijeniti povećanjem broja radnih mjesta i uključivanjem u timski rad. Trebalo bi omogućiti zapošljavanje u raznim udrugama gdje bi radni terapeut obilazio korisnike u njihovim domovima (individualan rad) i provodio grupni rad unutar udruga.
Potrebna je sistematizacija radnih mjesta (u pojedinim bolnicama, odjelima ili ustanovama zaposlen je samo jedan radni terapeut).Provođenjem postojećih zakona koji propisuje područja zapošljavanja terapeuta-KBC, bolnice i centri za rehabilitaciju, dnevni centri,škole,vrtići,razne udruge…
Imate li kakvu poruku za kraj?
Naše dnevne aktivnosti utječu na zdravlje i kvalitetu života, imali neko oštećenje ili ne. Tko smo zaista, produkt je onoga što smo učinili, što očekujemo da ćemo učiniti i kako provodimo svoje vrijeme; Mi smo produkt naših okupacija! Zadovoljstvo, unutarnji mir i sreću dobivamo iz onoga što radimo i u čemu pronalazimo zadovoljstvo.
Hvala Vam Petra, što ste svoje znanje i iskustvo nesebično podijelili s nama.
