Živimo u vrijeme brzog napretka znanosti, tehnologije, no globalno njegujemo neznanje o vlastitom tijelu što rezultira poražavajućom statistikom kroničnih bolesti i pretilosti/debljine kako u odrasloj tako i u dječjoj dobi, a uzrokovanih lošim životnim navikama i manjkom tjelesne aktivnosti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 31 % odrasle populacije i čak 81% adolescenata (11 – 17 godina) je nedovoljno tjelesno aktivno (manje od 150 minuta tjedno) što za posljedicu može imati povećanje udjela masnog tkiva, loše kardiometaboličko zdravlje, lošiji ritam sna i budnosti, lošije raspoloženje te narušenu sliku o sebi kao i lošije socijalno ponašanje. Redovna tjelesna aktivnost utječe i na razvoj mozga u djetinjstvu što doprinosi i moždanom razvoju u odrasloj dobi.
Studije su pokazale da tjelovježba utječe na poboljšanje radne memorije, bolju koncentraciju, pažnju, učenje i akademske performanse, te na povećanje volumena hipokampusa i bazalnih ganglija gdje obje ove strukture sudjeluju u procesima učenja. Uočena su značajna poboljšanja u memoriji, pažnji, brzini procesuiranja informaciji i izvršnim funkcijama mozga u odraslih.
Brojne animalne studije kao i humana istraživanja pokazala su da tjelovježba prevenira narušavanje kognitivnih funkcija tijekom starenja i smanjuje rizik od neurodegenarativnih bolesti kao i psihičkih poremećaja.
Iako se neki od pretpostavljenih mehanizama još istražuju imamo dokaze da pod utjecajem tjelovježbe dolazi do povećanja koncentracije moždanog neurotrofnog faktora (engl. Brain derived neurotrophic factor) čime se stimulira neurogeneza, sinaptogeneza i prevenira propadanje moždanih stanica, povećava neuroplastičnost mozga što dovodi do poboljšanja u procesima pamćenja i učenja kao i jačoj otpornosti na stres.
Premda se pozitivni učinci ostvaruju i u aerobnom i anaerobnom načinu aktivnosti, aerobno vježbanje ima utjecaj na:
- pojačani protok krvi kroz mozak
- promjene u neuroendokrinom sustavu
- lučenje raznih signalnih molekula iz mišića, jetre, probavnog sustava, a koji utječu na povećanje koncentracije BDNF-a
- poticanje i nastanak mitohondrija, održavanje ravnoteže mitohondrija u mozgu i smanjenje oksidativnog stresa
- smanjenje inzulinske rezistencije u mozgu koja je primijećena u nekih neurodegenarativnih bolesti
- poboljšanje metabolizma glukoze u mozgu i dotok energije u mozak
- održavanje ravnoteže sojeva crijevne flore
- zaštitu intestinalne barijere crijevne mikroflore
Naše je tijelo stvoreno za kretanje, a tjelovježba predstavlja dokazani, svima dostupan alat kojim sami upravljamo te utječemo na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja. Vrijeme je da tjelovježbu pozicioniramo kao ključnu preporuku u savjetovanju svojih pacijenata kao i edukaciji opće populacije počevši od najranije dobi.